Višeslav Franić član je predsjedništva stranke U ime obitelji – projekt Domovina, a bio je kandidat stranke na listi u VII. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima održanim prošle godine. Po zanimanju je arhitekt, oženjen je i ima dijete. Kako je rekao, priključio se UIO – projektu Domovina jer vjeruje da hrvatske obitelji mogu puno učiniti za zajedništvo i napredak. S njim smo razgovarali o parlamentarnim izborima koji su iza nas, broju glasova koje je dobila U ime obitelji – projekt Domovina u odnosu na druge stranke, kao i političkim planovima za budućnost.
Narod.hr: U ime obitelji je kroz građansku inicijativu „Birajmo zastupnike“ skupila više od 380 000 potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava.Jedna od predloženih promjena bilo je onemogućavanje zajedničkih kandidacijskih listi dviju ili više političkih stranaka. Jednom prilikom ste izjavili kako je to uz 3 preferencijalna glasa bez cenzusa jedna od najvažnijih stvari. Možete li to komentirati?
Iza nas su još jedni parlamentarni izbori čiji rezultati potvrđuju ono na što smo upozoravali i kroz građansku inicijativu pokušali i promijeniti.
U Hrvatski sabor su (ponovno) prošli kandidati (mnogih) stranaka koji nemaju stvarnu podršku hrvatskih građana, ali ni snagu da samostalno uđu u saziv Hrvatskog sabora.
Prošli su kandidati onih stranaka koje su „na vrijeme“ postigle „dobar dogovor“ sa većim koalicijskim partnerima, ali koje nemaju više potrebnu bazu i potporu hrvatskih birača da samostalno budu izabrani.
To je kriva slika volje hrvatskih građana o sastavu Hrvatskog sabora a time i posljedično i svih ostalih struktura vlasti u RH.
To je trgovina, a ne izraz slobode hrvatskih birača.
S druge strane pitanje preferencijalnog glasa je izvitopereno (izobličeno) u pravo birača da zaokruže samo jedno ime i prezime od 14 sa kandidacijske liste i to uz podršku 10% birača.
To jest mali korak naprijed u odnosu na nekadašnju izbornu praksu ali to nije dovoljno da se promijeni percepcija zastupnika koji provode odluke svojih stranaka, a za volju hrvatskih građana sve manje mare.
Narod.hr: Što su pokazali rezultati parlamentarnih izbora upravo što se toga tiče?
Zanimljivo je proanalizirati rezultate izbora kroz spomenuto pitanje preferencijalnog glasa.
Djelomično izborena mogućnost biranja makar jednog od 14 ponuđenih zastupnika imenom i prezimenom pokazuje odnose tzv.malih i velikih stranaka unutar samih predizbornih koalicija, ali i stvarnu volju hrvatskih birača.
Iako svi glasači nisu odabrali to dodatno pravo biranja, oko 70% birača je izrazilo svoju preferenciju.
Uvidom u takve preferencijalne glasove moguće je zaključiti nešto o snazi i potpori manjih stranaka unutar dvaju velikih koalicija koje su ušle u Hrvatski sabor.
Oko 72% birača Domoljubne koalicije je iskoristilo pravo preferencijalnog glasovanja (537 956 od 746 000 glasača), dok je isto pravo iskoristilo oko 68% birača koalicije Hrvatska raste (507 742 glasača).
Najviše preferencijalnih glasova su naravno dobili kandidati dvije najvećih stranaka, HDZ (cca. 87%) i SDP (cca. 80%) ali su mnogo zanimljiviji rezultati ostalih koalicijskih partnera.
Unutar Domoljubne koalicije poslije HDZ-a najviše preferencijalnih glasova je dobio HSS (cca. 36 080 glasova, odnosno udio od 6,71% od svih preferencijalnih glasova koalicije), zatim HSP AS (cca. 11 168 glasova, tj.udio od 2,08 % od svih preferencijalnih glasova koalicije), Hrast (cca. 8 792 glasova, tj.udio od 1,63% od svih preferencijalnih glasova koalicije), HSLS (cca. 7 567 glasova, tj. udio od 1,41% od svih preferencijalnih glasova koalicije), HČSP (cca. 5 103 glasova, tj. udio od 0,95% od svih preferencijalnih glasova koalicije), ZDS (cca. 1 873 glasova, tj. udio od 0,35% od svih preferencijalnih glasova koalicije), BUZ (cca. 1 165 glasova, tj. udio od 0,22% od svih preferencijalnih glasova koalicije) te na kraju Blokirani (cca. 758 glasova, tj. udio od 0,14% od svih preferencijalnih glasova koalicije).
Iz ovih rezultata lako je preračunati postignuti rejting navedenih stranaka koji bi bio redom:
HDZ 29,40%, HSS 2,28%, HSP AS 0,71%, Hrast 0,56 %, HSLS 0,48%, HČSP 0,32%, ZDS 0,12 %, BUZ 0,07% i Blokirani 0,05%, od ukupnih 33,97% glasova (537 956 preferencijalnih glasova).
Unutar koalicije Hrvatska raste poslije SDP-a najviše preferencijalnih glasova je dobio HNS (cca. 84 002 glasova, odnosno udio od 16,54% od svih preferencijalnih glasova koalicije), zatim HSU (cca. 11 026 glasova, tj.udio od 2,17 % od svih preferencijalnih glasova koalicije), Laburisti (cca. 6 861 glasova, tj.udio od 1,35% od svih preferencijalnih glasova koalicije),
te na kraju A-HSS (cca. 1 234 glasova, tj. udio od 0,24% od svih preferencijalnih glasova koalicije).
Iz ovih rezultata lako je preračunati postignuti rejting navedenih stranaka koji bi bio redom: SDP 26,94%, HNS 5,59%, HSU 0,73%, Laburisti 0,46 %, A-HSS 0,08% od ukupnih 33,81% glasova (507 742 preferencijalnih glasova).
Po tako izračunatom rejtingu po dobivenim preferencijalnim glasovima samo 4 stranke od spomenutih koalicija bi samostalno izborile ulazak u Hrvatski sabor (prag od 5%): HDZ, HSS, SDP, HNS.
To dokazuje da su mnoge stranke skrivene iza leđa svojih većih koalicijskih partnera ušle u Hrvatski sabor ne voljom birača nego političkom trgovinom. A postizborne trgovine da ne spominjemo.
Narod.hr: U ime obitelji – Projekt Domovina dobila je više od 24,000 glasova hrvatskih birača. Možete to komentirati.
Prije svega smatram da je to 24 000 hrabrih birača koji su se usudili dati nam svoje povjerenje usprkos svim pritiscima o „propalim glasovim“ i tišini medija tijekom kampanje. Njihovo povjerenje nam je motiv za daljni rad.
U kontekstu preferencijalnog glasovanja brojka dovoljno govori za sebe.
U sklopu trenutnih izbornih pravila 24 000 glasova na žalost nije bilo dovoljno za ulazak u Hrvatski sabor, ali govori nešto o bazi i potpori koju smo dobili.
Smatram da bi izmjenom izbornih pravila po prijedlogu građanske inicijative „Birajmo zastupnike“ glasova bilo mnogo više jer su mnogi bili već u startu obeshrabreni i preplašeni.
Ipak neke su promjene ipak potaknute. Mnoge teme su postale aktualne, pa tako i ova o promjeni nepravednih izbornih pravila i metoda.
Nadam se da će to potaknuti i ostale hrvatske građane da razmisle tko ih predstavlja u Hrvatskom saboru i jesu li zadovoljni načinom na koji se to događa i dalje.
Narod.hr: Kakvi su vaši daljnji politički planovi?
U ime obitelji – projekt Domovina nastala je u iznimno kratkom roku od cca. 2 mjeseca prije održavanja parlamentarnih izbora. Željeli smo nastaviti djelovanje koje smo započeli kroz mnoge inicijative udruge U ime obitelji na način da potaknemo naše građanske aktiviste na političko djelovanje koje je samo po sebi specifično i zahtjeva drugačiji pristup.
Želimo potaknuti i okupiti one ljude koji još uvijek imaju vjeru i viziju o drugačijoj i pravednijoj Hrvatskoj da se uključe u političko djelovanje i da preuzmu dio odgovornosti za bolje nam sutra.
Pred nama je vrijeme strukturiranja stranke, osnivanja podružnica i rad na terenu. Za koji tjedan imati ćemo skuštinu stranke na kojoj ćemo donijeti odluke o daljnjem radu.
Jedna iznimno dinamična politička situacija nas motivira da ustrajemo u onome za što smo se dosada zalagali i da nastavimo rad za stvarne promjene u Hrvatskoj.
Narod.hr: Zašto mislite da je važan politički angažman građana?
Političko djelovanje ima svoje zakonitosti i svojevrsnu hijerarhiju i protokole djelovanja i drugačije je od građanskog aktivizma. Zahtijeva sustavni angažman i dosljednost, ali usudio bih se reći i svojevrsnu vrstu lucidnosti da potaknu promjene na bolje.
Sustavno oslanjanje na ustoličene političke elite s jedne strane, te obeshrabrivanje vlastitih građana kroz izborna pravila između ostalog s druge strane, dovelo nas je do pasivnosti velikog broja građana. Važno je prestati biti samo promatrač zbivanja već se ohrabriti kroz zajedničko djelovanje.
Za sva važna pitanja u našim životima (još uvijek) se odlučuje kroz politička tijela i pravila odlučivanja.
Na nama je da tu demokraciju i slobodu podržavamo svojim djelovanjem i branimo od totalitarizma bilo koje vrste, korupcije i političkog nepotizma.
Da potaknemo hrabre, pametne, sposobne i poštene da se usude upravljati