Zaprešić će u 2016. godini imati 20 milijuna kuna veći proračun što je gotovo 15 % više u odnosu na prošlu godinu. To povećanje nije uzrokovano očekivanim povećanjem prihoda već odlukom o zaduženju od 35 milijuna kuna u sljedeće dvije godine.
Ovu odluku gradonačelnik objašnjava kao otvaranje novog investicijskog ciklusa i u tome ga podržavaju sve stranke koje sudjeluju u radu gradskog vijeća (HDZ, HSP-AS, HSS, HSU, Glas Zaprešića i SDP) osim vijećnika UIO – projekt Domovina Tomislava Štivojevića i Mate Baruna. Oni su na sjednici ovako komentirali novo zaduženje:
„Ovaj prijedlog ne vidimo kao investiranje, nego kao nastavak dugogodišnje politike kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, a to je stvaranje privida razvoja temeljenog na zaduženjima. Držimo da je ova odluka u suprotnosti sa obrazloženjem proračuna za 2016. u kojem možemo pročitati kako je potrebno osigurati čvrsti srednjoročni proračunski okvir kojim će se postići održivost postojećih programa i aktivnosti u cilju smanjenja javnog duga”.
U strategiji razvoja grada 2016.-2020. na koju se poziva prilikom donošenja ove odluke u SWOT analizi za društvene djelatnosti piše kako je prilika “veća mogućnost korištenja stranih sredstava u zaštiti kulturne baštine”, a onda se suprotno tome predlaže obnova zgrade Vršilnice kreditom od 4,65 milijuna kuna.“
Ističu da se u tako uvećanom proračunu našlo gotovo 14 milijuna kuna za izgradnju sportskih terena, kuglane, novog trga i obnovu zgrade Vršilnice. Posebno upozoravaju da je u proračunu izdvojeno dodatnih 2 milijuna kuna donacije komunalnom poduzeću za izgradnju poslovne zgrade.
To poduzeće se je prije godinu i pol zadužilo 35 milijuna kuna za izgradnju te iste zgrade. I tada su se jedini usprotivili zaduženju argumentirajući kako projekt izmještanja komunalnog poduzeća nije od tolike važnosti da bi se grad zadužio na 20 godina koristeći zgradu Poglavarstva kao osiguranje kredita.
„Za izgradnju poslovne zgrade na zemljištu u vlasništvu grada nepotrebno je izdvojiti čak 35 milijuna kuna (što s kamatama iznosi gotovo 50 milijuna). Držimo da trenutno ne postoje sredstva za otplatu kredita koja će kada kredit bude u potpunosti realiziran godišnje iznositi više od 2 milijuna kuna. Ta sredstva će se moći namaknuti samo poskupljenjem usluga.“, upozoravali su tada. U međuvremenu je komunalno poduzeće prepolovilo broj odvoza smeća kućanstvima, dok je cijena usluge ostala gotovo jednaka.
„Na primjeru zaduženja komunalnog poduzeća možemo vidjeti kako megalomanski projekti financirani kreditom služe za stvaranje privida razvoja i dobrog dojma u sadašnjosti, a račune na kraju plaćaju građani. Ako na vrijeme ne napravimo zaokret od politike zaduženja i ne počnemo racionalno i odgovorno upravljati financijama, u budućnosti možemo očekivati nova poskupljenja i snižavanje standarda građana.“, rekli su vijećnici UIO – projekt Domovina i pozvali na promjenu ove odluke dok je još moguće, tj. dok novo zaduženje nije realizirano.