Na prošlim izborima 66 posto birača iskoristilo je preferencijski glas, dok su na jučerašnjim prijevremenim parlamentarnim izborima preferencijski glasovi u većini otišli nositeljima stranačkih lista po izbornim jedinicama, no nekolicina kandidata s vodećih stranačkih lista u Sabor će ući zahvaljujući upravo preferencijskim glasovima, uz ograničenje od 10 posto, koji smo dobili nakon 25 godina države i inicijativi U ime obitelji.
“Cenzus od 10 posto jednostavno je bio interesna intervencija u Zakon da bi ipak bio odlučujući glas predsjednika stranke”, komentirao je za Narod.hr odvjetnik Krešimir Planinić, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji, te predsjednik stranke Projekt Domovina.
Dodao je da su se mnogi protivili takvoj promjeni izbornog sustava, a sad su upravo zahvaljujući preferencijskim glasovima ušli u Sabor.
“Time se sad diče i podržavaju govoreći da je preferencijsko glasovanje demokratično i dobro. S time se slažem, ali ne vidim smisao u cenzusu, jer taj cenzus onemogućava da se unutar izborne liste posloži onakav redoslijed kakav su birači odabrali glasovanjem. Najpoštenije bi bilo da kandidat koji dobije najviše glasova bude na prvom mjestu. Međutim cenzus je uveden da ne bi bilo puno preskakanja, nego onako kako šef stranke želi. Taj je cenzus jednostavno bio interesna intervencija u Zakon da bi ipak bio odlučujući glas predsjednika stranke. Na listama rijetko dvoje kandidata prijeđe cenzus, po jedan kandidat još uspije zadovoljiti cenzus, a troje gotovo nigdje. Pravednije je onako kako je U ime obitelji predlagala”, naglasio je.
Odvjetnik Planinić, istaknuo u više navrata kako je 380.000 potpisa prikupljenih za promjenu nepravednog izbornog sustava, unatoč protivljenju dvaju najvećih političkih stranaka, brojka koja govori sama za sebe o snazi U ime obitelji, a promjene koje je predložila UIO “omogućile bi demokratizaciju izbornog zakona i pravičnije izbore kao i demokratizaciju političkih stranaka – i smjenu stvorene političke kaste”.
Predizborne koalicije predsjednik stranke Projekt Domovina ocijenio je također nepravednima, navodeći primjer HNS-a koji u prosjeku uživa potporu oko jedan posto hrvatskih građana, a imao je značajnu ulogu u izvršnoj vlasti, što je nepošteno.
“Stoga je reforma izbornoga sustava nužna kao i reforma uprave koju su razradili stručnjaci na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti”, upozorio je Planinić.
Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, kao članica Vlade Zorana Milanovića tada zajedno sa svojim stranačkim kolegama nije dopustila demokratizaciju društva za koju se danas navodno zalaže, a u nedjelju je upravo zahvaljujući tim glasovima s osmog mjesta na listi Narodne koalicije osvojila najveći broj preferencijskih glasova (23,81 posto) na toj listi, prestigavši nositelja liste Gordana Marasa (19,44 posto). Bivšoj ministrici graditeljstva i prostornog uređenja to je uspjelo i na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima kada je također s osmog mjesta ušla u Sabor osvojivši oko 11 posto preferencijskih glasova.
Na HDZ-ovoj listi su, uz nositeljicu Ivanu Maletić (16,24 posto), najviše glasova osvojili Zlatko Hasanbegović (17,18 posto) i Milijan Brkić (13,91 posto) koji je bio na posljednjem 14. mjestu liste.
U 1. izbornoj jedinici zahvaljujući preferencijskim glasovima u Sabor je ušla Bruna Esih koja je kao 11. na HDZ-ovoj listi osvojila 16,80 posto. Inače, Esih je druga na listi HDZ-a i HSLS-a po broju osvojenih glasova, ali je zanimljiva i činjenica da je samostalno osvojila čak dva i pol puta više glasova od drugoga s liste Narodne koalicije – Stjepana Mesića, koji je osvojio 6,61 posto glasova.
Podsjetimo, građanska inicijativa “U ime obitelji” predstavila je u jesen 2014. u Zagrebu referendumsko pitanje i novu referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
Građanska inicijativa “U ime obitelji“ u referendumskom pitanju predlagala je biračima preferencijsko glasovanje za saborskog zastupnika bez ikakvog praga,do tri kandidata s jedne liste kao što je to slučaj u Švicarskoj, Češkoj, Luksemburgu, Slovačkoj itd.
Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 % i zastupnička se mjesta pravednije raspodjeljuju. Nema cijepanja granica Grada Zagreba i županija u RH kao izbornih jedinica, a bira se najmanje 20 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici, svaka politička stranka imala bi jednu kandidacijsku listu, i podosta u javnosti već poznato načelo – traženje da se omogući glasovanje dopisnim i elektroničkim putem kako bi svi državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem u Hrvatskoj i izvan nje imali jednaku dostupnost i mogućnost glasovanja, neovisno o daljini ili manjem broju birališta, a isto načelo omogućava i veći broj aktivnih birača na najvažnijim izborima u Hrvatskoj.
“U ime obitelji” prikupila je više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, ali je zbog tumačenja SDP-ovog ministra Arsena Bauka da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna, spriječeno održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava.
Izvor: narod.hr