Kako je obrazovanje jedna od gorućih tema posljednjih godina odlučili smo o tome porazgovarati s jednom od kandidatkinja UiO – Projekt Domovina profesoricom Lidijom Blagojević koja je sa skupinom nastavnika osmislila temeljne ciljeve i postavke kojima bi se unaprijedio odgojni i obrazovni sustav.
Gospođo Lidija trenutno je u tijeku reforma školstva, što smatrate primarnim u obrazovnom sustavu i što bi on trebao sadržavati ?
Smatram da svaki odgojni i obrazovni sustav treba prvenstveno promicati temeljne vrijednosti kao što su dostojanstvo ljudske osobe, domoljublje, čovjekoljublje, toleranciju, solidarnost, očuvanje okoliša te druge demokratske vrijednosti. Tako utvrđen odgojno obrazovni sustav osigurava cjelovit razvoj učenika i njegova identiteta s obzirom na njegove biološke datosti te psihološki razvoj. Time se učeniku omogućava istovremeno i razvoj njegovih sposobnosti i usmjeravanje prema budućem zanimaju gdje će se u potpunosti ostvariti.
Kojim instrumentima i na koji način bi se po Vašem mišljenju omogućilo usmjeravanje učenika prema budućem zanimaju?
Novi sustav obrazovanja bi implicirao redukciju nastavnoga plana i programa te njegovo kreiranje sukladno mogućnostima digitalne tehnologije čime se osigurava dostupnost podacima. U takvim okolnostima učenici bi se u nastavi posvetili pojedinom području, njegovom razumijevanju i važnosti za život te stavili ga u relaciju s točkama drugih područja koje ono u određenom dijelu obuhvaća.
Koga smatrate najvažnijim u provedbi obrazovne reforme i što bi se njome trebalo osigurati?
Svaka obrazovna reforma, neovisno o njezinoj provedbenoj kvaliteti, počinje i završava s odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima i oni te promjene trebaju iznijeti. Osiguranje visoke razine profesionalnosti odgojitelja, učitelja i nastavnika koji će svoj posao obavljati stručno i motivirano, omogućavanje autonomije i učinkovitih sredstava u izvođenju nastavnoga procesa i primjeren materijalni status je ono što je nužno za svaku reformu.
Zaposleni ste u gimnaziji, koja bi bila temeljna promjena koju biste uveli u gimnazijsko obrazovanje?
Hrvatski gimnazijalci imaju prevelik broj obveznih predmeta, veći od svih svojih europskih kolega, što nije doprinijelo ostvarenju dobrih rezultata. Opća kultura i širina u obrazovanju naših gimnazijalaca koju smo ovim širokim opsegom obveznih predmeta željeli na tankim je nogama i naši su gimnazijalci, unatoč tom silnom broju predmeta na većini testiranja lošiji od svojih kolega iz drugih europskih zemalja. Stoga, reformom bi trebalo reducirati broj obveznih predmeta u gimnazijama, omogućiti veći broj izbornih predmeta, posebno u završnim razredima te tako učenike rasteretiti i ostaviti im prostor u kojem bi se usmjerili i pripravili za državnu maturu i željeni fakultet.
Koji je vaš stav oko uvođenja male mature u osnovne škole?
Kao što je uvođenje državne mature na kraju srednjoškolskog obrazovanja, unatoč propustima, unaprijedilo srednjoškolsko obrazovanje, uvođenje male mature će doprinijeti povećanju kvalitete osnovnoškolskog obrazovanja. Govoreći o tome u budućem vremenu želim ukazati na greške koje su se dogodile u provedbi državne mature te o nužnosti kvalitetne pripreme sudionika i provedbenog plana. Ono što bi trebalo prethoditi maloj maturi je izrada kataloga obrazovnih ishoda na završetku osnovne škole čime bi se definiralo koje kompetencije učenici trebaju imati po njezinu završetku te detaljna reforma nastavnog plana i programa osnovne škole.
Što nam kao zaključak možete reći o našem obrazovnom sustavu?
Zaključno se može reći da je detaljna obrazovna reforma , povećavanje iznosa koji se izdvajaju za obrazovanje te vraćanje dužnog i neophodnog digniteta nastavničkoj struci nužna je kako bi se učenicima u srednjim i osnovnim školama pružilo kvalitetno obrazovanje i razvoj njihove osobnosti.