Ranko Radoš, kandidat XI. izborne jedinice: “Želim da moju Hrvatsku vode moralni i sposobni ljudi koji znaju u miru izgraditi ono za što sam se borio u ratu”


Ja sam Ranko Radoš, dolazim iz Crvenica kraj Tomislavgrada. Oženjen sam i otac četvero djece. Na Fakultetu političkih znanosti magistrirao sam na području društvenih znanosti, polju politologije, smjer Hrvatska i Europa i stekao zvanje magistra znanosti.

Dosadašnju znanstvenu i profesionalnu aktivnost posvetio sam hrvatskim iseljenicima i na tom tragu planiram i svoje buduće djelovanje. O tome svjedoče i moja znanstvena djela koja se bave pitanjem hrvatskih iseljenika.

Na početku Domovinskog rata, 1990. dragovoljno sam pristupio Oružanim snagama Republike Hrvatske u obrani suvereniteta i samostalnosti Republike Hrvatske kao pripadnik MUP-a RH u „Prvi hrvatski redarstvenik“ te početkom rujna iste godine postajem pripadnik ATJ Lučko. Bio sam član osobnog osiguranja prvog predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana. Od 1991. postajem pripadnik specijalne postrojbe MORH-a, bojne „Zrinski“. Tijekom obrane Gospića, 1991. godine, ranjen sam i imam status HRVI. Od 1993. do 2005. zaposlenik sam MORH-a. Umirovljen sam 2005. s činom pukovnika.

Tijekom službe u MUP-u RH i HV odlikovan sam odličjima: Red Kneza Domagoja s ogrlicom, Spomenica Domovinskog rata 90-92, Spomenica domovinske zahvalnosti za 5 godina, medaljama Bljesak  i Oluja.

Nakon sudjelovanja u svim aktivnostima udruge „U ime obitelji“ kojima se želio zaštititi brak te izgraditi pravedniji izborni sustav, odlučio sam se politički angažirati te ideje zaštite braka i pravednijeg izbornog sustava provesti u djelo. Političke elite koje su dobile povjerenje građana da zaštite brak kao zajednicu muškarca i žene, iznevjerile su volju građana. Stoga, vlastitu aktivnost te sve aktivnosti „U ime obitelji – projekt Domovina“, smatram potpuno opravdanima.

Kandidat sam na listi „U ime obitelji – projekt Domovina“ za XI. izbornu jedinicu – lista za dijasporu. Republika Hrvatska kao nacionalna država hrvatskog naroda, pored moralne ima i suštinsku obvezu brinuti se za interese i dobrobit Hrvata izvan RH. Povezivanje Hrvata izvan RH s Maticom nije samo obveza, već i prilika da se jača ekonomski i politički položaj RH. Republika Hrvatska ima jednu od najvećih dijaspora na svijetu, ali taj potencijal do sada nije dovoljno iskoristila.

Davat ću maksimalnu potporu interesima Hrvata u BiH, onako kako ih artikuliraju njihovi legitimni politički predstavnici. Republika Hrvatska je neodrživa bez jakog hrvatskog potencijala na području Bosne i Hercegovine, što se pokazalo i u Domovinskom ratu. Najvažniji vanjskopolitički interes RH u budućnosti mora biti potpora Hrvatima u BiH da opstanu kao ravnopravan i konstitutivan narod. Zalagat ću se da hrvatske manjine u susjednim zemljama RH  imaju ista prava kao manjinske zajednice u RH. Kada se govori o povratku Hrvata, zakonodavni okvir RH kao i ekonomski standard mora biti u korak s razvijenim zemljama EU. Nakon što osiguramo ove standarde, može se očekivati povratak Hrvata u domovinu.

Želim da moju Hrvatsku vode moralni i sposobni ljudi koji znaju u miru izgraditi ono za što sam se borio u ratu.

O Ranku Radošu je snimljeno i nekoliko televizijskih priloga, koji govore o njegovoj knjizi „Hrvatski iseljenici i integracija Republike Hrvatske u EU“, kao i o njegovim iskustvima s prve crte bojišnice i ranjavanju.

 

Aktualnosti

04/08
2017

ŽELIMO VAM SRETAN DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI!


15/04
2017

Krešimir Planinić: Lex Agrokor ima sistemski značaj i sistemsku grešku

Uzbibalo se gospodarstvo, politika, pravo, ekonomija, filozofija itd. na slučaju Agrokor. S pravom! Mnoštvo je društvenih poruka koje možemo iščitavati, a nitko više i ne sumnja u sistemski značaj događaja puno šireg od obitelji Todorić i njihove poduge obimne poslovne aktivnosti. Jasno je da naša bora zabrinutosti nije maknuta donošenjem Lex Agrogor, jer 15 mjeseci, […]


26/03
2017

Novi izborni zakon

U sklopu konferencije ”Hrvatska kakvu trebamo” održana je i panel-rasprava o političkom sustavu u Hrvatskoj, na kojoj su se neki sudionici izjasnili za promjene izbornog sustava, pa i promjenu broja izbornih jedinica, prenosi Večernji list. Krešimir Planinić je naglasio kako su odstupanja puno veća od 5 posto, od izbora do izbora, iako su svi svjesni […]