Tomislav Paleka: Domoljublje i blagdan Velike Gospe

I ove godine su se, o svetkovini Velike Gospe, rijeke hodočasnika slijevale u brojna hrvatska marijanska svetišta. Posebno svečano bilo je svetištu Gospe Sinjske, u kojem je slavljena 300-ta godišnjica čudesne obrane Sinja od Turaka. Ipak, nisu svi koji su htjeli mogli hodočastiti taj dan i provesti ga sa svojom obitelji. Neki su blagdan Velike Gospe morali provesti radno.

I dok je to posve očekivano za poslove kao što su bolnički liječnici i medicinsko osoblje, vatrogasci, policajci i drugi bez čijeg se rada ne može i na državne praznike, šokantna je vijest koju je objavio zadarski news portal 057info o radnom vremenu trgovina tog praznika, a slična ili posve identična situacija je i u ostalim dijelovima Lijepe naše: Supernova 7:00-22:00, Super Konzum 7:00-20:00, Interspar 7:00-22:00, Kaufland 7:00-23:00, Lidl 7:00-23:00.

Pa zar stvarno trgovački centri rade cijeli dan na državni praznik i jedan od najvećih katoličkih blagdana? Da, nažalost.

Zaposlenih u trgovini u našoj zemlji je oko 200 000. Ako im pribrojimo članove njihove obitelji, radi se o velikom broju hrvatskih građana koji ne mogu dostojno obilježiti najveće katoličke svetkovine i državne praznike.

Tko je odgovoran za ovakvo stanje?

Pogledajmo malo u ne tako daleku prošlost. 30. rujna 2011. HDZ-ova vlada na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor donijela je izmjene zakona o trgovini koje ne pružaju nikakvu zaštitu države radnicima u trgovini kad je u pitanju određivanje radnog vremena. Tim izmjenama poslodavcima je omogućeno da radnicima odrede raditi i na državne praznike. Oni će se vjerojatno te dane odmarati.

Zanimljivo je da su prilikom glasovanja o ovom zakonu u Hrvatskom saboru svi zastupnici lijevih političkih opcija kao i svi zastupnici HDZ-a digli ruku za prihvaćanje izmjena zakona. Odjednom su HDZ-ovci i SDP-ovci postali složni, i to baš tada kad se donosi zakon koji ide na štetu brojnih hrvatskih građana.

Diskriminacijski Zakon o suzbijanju diskriminacije

Nije ovo bio jedini slučaj u prošlom sazivu Sabora da zastupnici HDZ-a i SDP-a glasuju složno protiv interesa hrvatskog naroda. Prilikom donošenja zakona o suzbijanju diskriminacije, koji je zapravo diskriminacijski prema većini u hrvatskom društvu i nikako nije u interesu hrvatskog naroda, a kojeg je predložila HDZ-ova vlada na čelu s premijerom Ivom Sanaderom, svi zastupnici SDP-a glasovali su za donošenje zakona. HDZ-ovci su im se i tada pridružili, nitko od njih nije glasovao protiv.

Inicijativa za promjenom izbornog sustava

I nedavna inicijativa za promjenom izbornog sustava „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ pokazala je složnost HDZ-a i SDP-a protiv interesa hrvatskog naroda. Može li se onda uopće govoriti o našim zastupnicima? Koga odnosno čije interese oni zapravo zastupaju?

O kakvoj nam to demokraciji i domoljublju pričaju ako samo poslušnu dižu ruku jer je to predložila stranačka vrhuška, a iza njih možda neki drugi centri moći? U ovom slučaju se zapravo ne radi o demokraciji i domoljublju već je na djelu partitokracija i strankoljublje.

Interesi naroda i interesi stranaka

Hrvatski birači očekuju saborske zastupnike koji će zastupati interese naroda a ne stranke. Hoće li ih dočekati na slijedećim izborima? Hoće li hrvatski birači prestati glasovati za „manje zlo“, koje na kraju, očito je iz navedenih primjera, ipak donosi loše hrvatskim građanima? Hoćemo li moći reći: „Glasovat ću za ove ljude jer su čestiti i sposobni, i napravit će sve u interesu hrvatskog naroda i svih građana Lijepe naše“?

Uz blagdan Velike Gospe uvijek se budi i nada. Marija je hvalila Boga jer „silne zbaci s prijestolja a uzvisi neznatne“. Čuda se događaju. Treba vjerovati. I naravno, raditi.